PVC stolarija

Jeste li znali da 12,7% svih gra?evinskih šteta prilikom saniranja prozora nastaje djelovanjem plijesni?

Te su štete 1995.godine iznosile oko 420 milijuna DM!.To proizlazi iz izvješ?a njema?ke Savezne vlade o gra?evinskim štetama(4.verzija,izdanje iz kolovoza 1995.)Tematikom ciljanog provjetravanja stana se ve? nekoliko godina bave gra?evinski stru?njaci,vlasnici ku?a i stanari. U sve ve?em broju to se pitanje nalazi i u ekspertizama vještaka i sudskim parnicama. Zašto odjednom ima toliko velikih problema s pojavom plijesni?

Ranije gotovo nitko nije poznavao problem kao što je zamagljivanje i orošavanje u stambenim prostorima. Prije prve naftne krize i Uredbe o toplinskoj zaštiti od 1.11.1977.koja je slijedila iza toga grijali smo takore?i i okolni prostor a ne samo prostoriju. Stari prozori nisu bili ni približno toplinski nepropusni kao što su to današnji prozori. Tako su prozori strujanju zraka pružali samo mali otpor. Uski okviri su se vremenom trošili , pa o nekom sveobuhvatnom brtvljenju nije moglo biti ni rije?i . Tako je neki stari prozor imao a vrijednost od oko 5m3/hm pri 10 paskala diferencijskog tlaka. Današnji prozori s a-vrijednoš?u se nalaze ispod razine od 0,1 m3/hm. Iz toga se lako može prepoznati da se preko prozorske fuge prakti?ki ne doga?a samoprovjetravanje . Od trenutka postavljanja novih prozora ne prolazi zrak, pa možemo uštedjeti energiju. No, iznenada se pojavljuje potpuno novi problem: vlažnost!. To se pokazuje s poznatim popratnim pojavama kao što su : zamagljivanje i orošavanje na prozorskim staklima, stvaranje plijesni, gra?evinske štete i pogoršavanje stambene klime. Stoga se od nas traži da prostoriju pravilno prozra?imo. Dakle, topli vlažni zrak iz prostorije se mora zamijeniti hladnim i sušim vanjskim zrakom.

Potrebna nam je mogu?nost provjetravanja koja pogrešno ili propušteno prozra?ivanje izjedna?ava do odre?enog dijela. Stoga je tvrtka GEALAN razvila prozore s provjetravanjem koji omogu?uju kontrolirani dotok zraka izvana i koji su u skladu  s Uredbom o štednji energije i zahtjevima o zvu?noj izolaciji.

Uredba o štednji energije stupila je na snagu u velja?i 2002.godine i zamjenjuje Uredbu o toplinskoj zaštiti(kratica EnEV) iz 1995.godine. S EnEV treba se posti?i smanjenje emisije CO2 za 25% iznad standarda iz 1990.godine. Gubici topline uslijed provjetravanja ovdje igraju veliku ulogu. Kako bi se ovi gubici minimalizirali, postavljaju se sve ve?i zahtjevi prema nepropusnosti prozora i oblaganjem zgrada. Prilikom ispitivanja primarne potrebe za energijom se kod izra?una gubitka topline uslijed provjetravanja na izbor stavljaju dvije mogu?nosti, jedna s testom BlowerDoor a druga bez Blower-Door testa. Prilikom izra?una s testom može se pojaviti smanjenje od 5-10% kod ukupne potrebe za energijom . Ovdje projektant ima relativno povoljnu mogu?nost optimiranja s obzirom na troškove. Neodgovaraju?a obrada i nestru?na montaža mogu se vrlo jednostavno utvrditi Blower-Door testom. Montažom prozora, koja kao rezultat toga mora sve više odražavati nepropusnost prozora, pojavljuje se sve više štetnih posljedica uslijed vlažnosti zraka. To je gra?evinska šteta br.1 u Njema?koj. Ve? je gotovo postala obaveza da se u nove prozore mora ugraditi neki sustav za provjetravanje kao npr.GECCO. Pove?ano poboljšavanjeostakljenja i okvira u odnosu na toplinsku izolaciju rezultira pomicanjem  podru?ja u kojima može nastati kondenzat kod kojih ostakljenje djeluje na rubno podru?je prozora. U tom rubnom podru?ju je zbog vanjskih pretpostavki (npr postojanje prikladne hranidbene podloge na žbuci)opasnost od stvaranja gljivica vrlo velika. Prema novijim istraživanjima plijesan može nastati ve? pri vlažnosti zraka u prostoriji od 80 % umjesto prije prihva?enog podatka od 100 %. Polaze?i od 50 % vlažnosti zraka u prostoriji  pri 20 C, tih 80 % se dobije ve? pri temperaturi površine od 12,6 C, a ne kako je prije bilo prihva?eno pri temperaturi od 9,3 C.

Ova temperatura kriti?na za stvaranje gljivica mora se uzeti u obzir pri svim premišljanjima koja se ti?u tehnike prozra?ivanja. U svrhu ispitivanja i kao dokaz rubnih priklju?aka da su termi?ki korektno izvedeno, utvr?en je temperaturni faktor frsi.

Koje zadatke mora ispuniti provjetravanje prostorije?

Reduciranje vlažnosti zraka nije ni približno jedini zahtjev koji se postavlja kod modernog provjetravanja prostorije. Kontinuirana i dovoljna izmjena zraka stanovniku neke zgrade krajnje je važna. Moraju se ispuniti sljede?i kriteriji: 

Reguliranje vlažnosti zraka u prostoriji

Reguliranje vlažnosti zraka u prostoriji postao je bitan faktor prilikom projektiranja. Promjenom stila gra?enja i korištenih materijala posljedice koje sa sobom nose preveliku vlažnost dolaze jasnije do izražaja. Ranije korišteni materijali otvoreni za difuziju vodene pare i koji spre?avaju vlažnost zamjenjuju se novim materijalima kao što su beton ili izolacijski materijali. Dodatno se zidne površine<zatvaraju>brtvenima premazima i tapetama.

Staklene plohe starih prozora su nedvojbeno bilenajhladnija to?ka na fasadi. Na oknima se odmah kondenzirao vlažan zrak što je za posljedicu imalo pojavu da je zrak u prostoriji postajao suši, a stanovnici su u prostoriji mogli odmah osjetiti veliku vlažnost zraka. Pove?anim korištenjem funkcionalnog stakla s ekstremno dobrim <k-odnosno U-vrijednostima>kriti?ne zone vanjskog zida premještaju se u podru?je fasadnog okvira prozora u kutove prostorija. Tamo ?e se vlažnost prepoznati puno kasnije.

Ponešto gra?evinske fizike za lakše razumijevanje:

Kondenziranje s taloženjem vodene pare, dakle rošenje i zamagljivanje,je u fizikalnom smislu sasvim normalan proces koji se po mogu?nosti ne bi trebao doga?ati unutar neke zgrade. Zrak u prostoriji sadrži stanoviti udio vlage u obliku vodene pare. Ova vodena paranastaje u svakodnevnom životu: kuhanjem, pranjem, a tuširanjem se vodena para osloba?a u velikim koli?inama. Tako?er i ljudi prilikom disanja i znojenja proizvode vlagu, a sobne biljke dodatno oboga?uju zrak vlagom. Posebno kod novogradnji velika koli?ina preostale vlage iz gra?evine može zasititi zrak u prostoriji.

Koli?ina vodene pare koju može primiti odre?eni volumen zraka ovisna je o temperaturi. Tako npr:

jedan kubi?ni centimetar zraka od 20C može primiti maksimalnu koli?inu vode od 17,3 grama. Onda je zrak zasi?en sa maksimalnih 100%, to jest relativna vlažnost zraka iznosi 100%.

Kubi?ni centimetar zraka od 0C može primiti maksimalno 4,4 grama vode i zasi?en je s 100%. Aposlutno gledano, hladniji zrak je ipak bitno suši.

Kako nastaje kondenzat?

Kondenzat se može stvoriti na površinama konstrukcijskih dijelova na kojima je registrirana temperatura koja je ispod to?ke rošenja. Ako se topli zrak pri temperaturi od 20C u nekom podru?ju(npr.vanjski zid)ohladi, onda se akumulirana koli?ina vode od 17,3 grama ne može više održati,te se jedan dio vodene pare kondenzira na površini zida.

Krivulja to?ke rošenja za odre?ivanje temperature kriti?ne za to?ku rošenja

Iz dijagrama se može o?itati pri kojoj se temperaturi u zraku nalazi odre?ena koli?ina vodene pare. Ako je u pitanju normalna klima prema DIN4108 od 20C i 50% relativne vlažnosti zraka, pokazuje se da je pri temperaturi zraka od 9,3C dostignuta temperatura kriti?na za stvaranje to?ke rošenja.

Temperatura to?ke rošenja i temperatura kriti?na za stvaranje plijesni

Prema novijim istraživanjima plijesan može nastati ve? pri vlažnosti zraka u prostoriji od 80% umjesto ranije pretpostavljene 100%vlažnosti. Polaze?i od 50% vlažnosti zraka u prostoriji pri temperaturi od 20C, tih 80% se dobije ve? pri površinskoj temperaturi od 12,6C

Kako se temperatura to?ke rošenja ponaša pri drugim temperaturama i stupnjevima zasi?enja, pokazuje naredna tablica.

 Primjer o?itanja:

Pri temperaturi zraka od 20C i relativnoj vlažnosti zraka od 50% temperatura to?ke rošenja iznosi 9,3C

Op?enito se može re?i da se stvaranje kondenzata pojavljuje kod materijala s manjom površinskom temperaturom. Upravo u podru?jima loše toplinske izolacije opasnost je posebice velika(stvaranje toplinskog mosta). Ve? pri 5% namo?enosti nekog izolacijskog materijala smanjuje se u?inak toplinske izolacije za 50%. Ako namo?enost i kondenzat traju vrlo kratko, ne postoji nikakva opasnost da ostanu trajne posljedice.